Posvetiti malo vremena detaljnom posmatranju vode na kojoj se lovi pre početka ribolova, može itekako uticati na njegov ishod...
Aktivnost grabljivica između ostalog uveliko zavisi od uslova na vodi na kojoj se lovi,odnosno njenoj temperaturi, nivou i boji.
Što se temperature vode tiče,naravno ona zavisi od meteoroloških uslova,sunca, kiše i vetra,ali najviše od temperature vazduha.
U rekama,zbog vodenog protoka,temperatura je prilično ujednačena u svim slojevima vode. Osim u proleće kada tragaju za mrtvim rukavcima i uvalama gde će se mrestiti, ostatak godine ribe grabljivice moraju se neprestano prilagođavati temperaturnim varijacijama.
Za ribolov,najgore su nagle promene.Na primer,iznenadni pad temperature vode u većini slučajeva grabljivicama zatvara apetit.Potrebno je tada čekati dva do tri dana pre nego što počnu ponovno normalno da se hrane.
Za razliku od tekućica, u stajaćicama se mogu uočiti velike razlike u temperaturi vode zavisno od dubine.Leti na primer voda na površini može dostići 20°C dok 20 metara dublje ona retko prelazi 10°.Zimi, situacija je obrnuta:površina ribnjaka i jezera često je zamrznuta,dok se na dubini od dvadeset metara temperatura može održati na 10°.
Zahvaljujući redovnom merenju temperature pri svakom izlasku u ribolov, ustanovili smo da se najpogodnija termička zona manje više tokom cele godine i za skoro sve ribe grabljivice nalazi na temperaturi vode od 13° do 16°C.
I nivo vode utiče na aktivnost grabljivica, posebno smuđa.U rekama,kada vodostaj naglo opadne,smuđevi kreću u potragu za dubokim mestima kao i svim izvorima sveže vode bogate kiseonikom,kao što su ušća potoka ili mesta ispod brana.Za vreme porasta vodostaja usled prolećnih i jesenjih kiša,prehrambena aktivnost smuđeva uveliko se povećava.Što voda više raste,sve je manje raspoloživih mesta najčešće blizu obale a na svakom mestu broj riba je veći.Ovaj fenomen naročito je uočljiv za vreme porasta voda.
Što se tiče boje vode,iskustvo je pokazalo da štuka više voli prirodno zatamnjene od svetlih voda.Ali, u prljavim vodama usled jesenjih kiša na primer,retko kada dobro grize,za razliku od smuđa koji je tada vrlo aktivan i čini se puno manje oprezan nego što je to slučaj u bistrim vodama.